{"id":564,"date":"2014-06-20T11:48:08","date_gmt":"2014-06-20T11:48:08","guid":{"rendered":"http:\/\/wp.ffzg.unizg.hr\/centar-probni\/?page_id=564"},"modified":"2021-12-06T11:54:17","modified_gmt":"2021-12-06T09:54:17","slug":"akademik-prof-dr-sc-petar-guberina","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/centar.ffzg.unizg.hr\/?page_id=564","title":{"rendered":"Akademik prof. dr. sc. Petar Guberina"},"content":{"rendered":"

\u0160ibenik, 22. svibnja 1913. – Zagreb, 22. sije\u010dnja 2005.
\n\"akademik1\"<\/p>\n

 <\/p>\n

Officier de la L\u00e9gion d’ Honneur
\nautor verbotonalnog sistema
\ndoktor lingvisti\u010dkih znanosti
\nosniva\u010d zagreba\u010dke fonetike
\nutemeljitelj Poliklinike SUVAG
\n\"\"<\/a><\/p>\n

Ro\u0111en je 22. svibnja 1913. u \u0160ibeniku, gdje je zavr\u0161io Klasi\u010dnu gimnaziju.
\nDiplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu francuski i latinski jezik (1935.)
\nDoktorirao je na Sveu\u010dili\u0161tu Sorbonne, Paris, Francuska (1939.).<\/p>\n

Titulu doktora znanosti postigao je obranom disertacije “Valeur logique et valeur stilistique des propositions complexes”, \u0161to ve\u0107 predstavlja temelj njegovih kasnijih istra\u017eivanja na podru\u010dju govorne komunikacije.<\/p>\n

Redovni profesor na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (1951-1983.) Na Zagreba\u010dko sveu\u010dili\u0161te dolazi kao profesor francuskog jezika i predstojnik Odsjeka za romanistiku (1951-1965.). Osniva Institut za fonetiku (1954.) a potom i Odsjek za fonetiku (1965.), kojima rukovodi do umirovljenja (1983.).<\/p>\n

Autor verbotonalnog sistema (VTS) – originalne znanstvene teorije na podru\u010dju govorne komunikacije, i elektroakusti\u010dkih aparata SUVAG konstruiranih prema verbotonalnim spoznajama (1954 -1955.). Njegova istra\u017eivanja “lingvistike govora” dovode do revolucionarnog obrata u nastavi \u017eivih jezika (audiovizualna globalnostrukturalna metoda – AVGS), ali i u pristupu patologiji sluha i govora (verbotonalna metoda – VTM), a profesora Guberinu uvode u red vode\u0107ih svjetskih znanstvenika na podru\u010dju humanisti\u010dkih i biomedicinskih znanosti.<\/p>\n

Verbotonalna se metodologija pro\u0161irila po svim kontinentima. Veliki broj ustanova diljem svijeta primjenjuju verbotonalne principe, postupke i elektroakusti\u010dku opremu na podru\u010dju rehabilitacije i edukacije osoba, posebno djece, o\u0161te\u0107ena sluha i govora te u terapiji govornih poreme\u0107aja.<\/p>\n

Temeljne postavke verbotonalnog sistema sastavni su dio dodiplomskih i poslijediplomskih studija filologije i medicine na brojnim sveu\u010dili\u0161tima \u0161irom svijeta, a temeljna verbotonalna na\u010dela sastavni su dio svih suvremenih metoda nastave stranih jezika i op\u0107enito prihva\u0107ena polazi\u0161ta u konstrukciji audiolo\u0161ke dijagnosti\u010dke opreme te slu\u0161nih pomagala.<\/p>\n

Bibliografija verbotonalnog sistema sadr\u017ei vi\u0161e od 1000 naslova, tiskanih na 11 jezika.<\/p>\n

\u010clan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – za dopisnog \u010dlana HAZU u radnom sastavu Odjela za filologiju izabran je 1955., a za redovnog 1963. godine.<\/p>\n

Utemeljitelj Poliklinike (tada Centra) SUVAG osnovane od Vlade (tada I.V. Sabora) Republike Hrvatske (1961.) Zagreba\u010dki SUVAG, na \u010dijem je \u010delu u cijelom razdoblju djelovanja, kao dugogodi\u0161nji direktor te znanstveni i stru\u010dni voditelj, postaje sredi\u0161nji svjetski centar za razvoj i primjenu verbotonalnog sistema (status potvr\u0111en na Osniva\u010dkoj skup\u0161tini Me\u0111unarodnog dru\u0161tva verbotonalne metode sa sjedi\u0161tem u Parizu, 1982.). Tako se u ovom Centru \/ Poliklinici provode nacionalni i me\u0111unarodni istra\u017eiva\u010dki projekti i verbotonalna edukacija stru\u010dnjaka razli\u010ditih zanimanja iz Hrvatske i inozemstva. Nadalje, stru\u010dnjaci zagreba\u010dkog SUVAG-a permanentno su prisutni u mnogim europskim i izvaneuropskim dr\u017eavama, gdje osnivaju verbotonalne ustanove i obrazuju kadrove za primjenu verbotonalnog sistema. U organizaciji SUVAG-a odr\u017eavaju se i me\u0111unarodni znanstveni skupovi, izdaje me\u0111unarodni znanstveni \u010dasopis i drugi tiskani i video materijali za potrebe verbotonalne nastave i evaluaciju verbotonalne teorije i prakse.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010d – glavni je voditelj i istra\u017eiva\u010d na mnogobrojnim doma\u0107im i me\u0111unarodnim istra\u017eiva\u010dkim i nastavnim znanstvenim projektima. Prvi u biv\u0161oj Jugoslavije dobiva istra\u017eiva\u010dki projekt (“Restricted Bands of Frequencies in Auditory Rehabilitation of Deaf”) financiran od Vlade SAD (1961.), iza kojeg slijede jo\u0161 4 ameri\u010dka projekta (1961-1991.).<\/p>\n

U svojstvu eksperta i istra\u017eiva\u010da uklju\u010den je (od 1989.) u Projekt Europske Unije COST 219, gdje radi na istra\u017eivanjima vezanim za usavr\u0161avanje telefonskog aparata namijenjenog osobama o\u0161te\u0107ena sluha. Kao dio tog projekta vodi (od 1991.) istra\u017eivanje koje se odnosi na dijagnostiku i rehabilitaciju starijih osoba i mogu\u0107nost kori\u0161tenja telefona, koje nov\u010dano podupire Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Od 1997. glavni je istra\u017eiva\u010d na projektu “Polisenzorika slu\u0161anja: slu\u0161no o\u0161te\u0107enje i govorna komunikacija slu\u0161no o\u0161te\u0107enih osoba”, prihva\u0107enom za potporu Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske.<\/p>\n

Europska komisija prihva\u0107a (1992.) njegov projekt u sklopu Programa “TEMPUS”. Projekt se odnosi na cjeloviti program verbotonalnog obrazovanja (patologija slu\u0161anja i\/ili govora, nastava stranih jezika) i organiziranje me\u0111unarodnog poslijediplomskog studija u Hrvatskoj. Nositelj ovog, kao i ostalih projekata, je Poliklinika SUVAG, a program uklju\u010duje suradnju s Medicinskim fakultetom Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i devet sveu\u010dili\u0161ta u \u010detiri zemlje EU: Belgija, Francuska, Italija, \u0160panjolska (Rad na projektu odgo\u0111en je do prijema Republike Hrvatske u program PHARE).<\/p>\n

Predava\u010d – profesor francuskog jezika (1951-1965.), a zatim fonetike i verbotonalne teorije (1965 -1983.) na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. U vi\u0161e od 60 zemalja svijeta tuma\u010di svoju teoriju kao ekspert ili voditelj projekata za \u0161irenje verbotonalnog sistema i osnivanje verbotonalnih ustanova. Ovi programi ostvaruju se na neposredan poziv vlada ili nadle\u017enih institucija (ministarstava, sveu\u010dili\u0161ta) u razvijenim zemaljama (Zapadna Europa, SAD, Australija, Japan i, posljednjih godina, Ruska Federacija i Ukrajina) ili kao dio projekata za pomo\u0107 zemljama u razvoju, koje je financirala Vlada SAD, Svjetska zdravstvena organizacija, UNESCO, UNICEF, Fond za razvoj OUN (prvenstveno u arapskim i afri\u010dkim zemljama te zemljama Latinske Amerike) te, u posljednje vrijeme, Europska Unija i druge europske nevladine organizacije (zemlje Isto\u010dne i Srednje Europe). Kao gost predava\u010d na sveu\u010dili\u0161tima u SAD-u boravio je na Ohio State University, Columbus (1964.) i University of Trenton, New Jersey (1967-1968.).<\/p>\n

Po\u010dasni konzul Republike Portugal – (od 1979.)<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Stru\u010dna dru\u0161tva – \u010dlan je brojnih me\u0111unarodnih stru\u010dnih dru\u0161tava, primjerice:<\/p>\n