Izvedbeni plan nastave engleskog jezika za sociologe 1

Nositelj kolegijamr. sc. Vivijana Radman
Naziv kolegijaEngleski jezik za sociologe 1
Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu)2
Način izvođenja (broj sati P+V+S+e-učenje)30 S + e-učenje (Omega)
Opis kolegija
Ciljevi kolegijaUsvajanje i razvijanje tehnika čitanja stručne literature, usvajanje tehnika pisanja sažetaka i eseja, razvijanje vještine govorenja o akademskim i stručnim temama i usvajanje akademskog i stručnog vokabulara.
Očekivani ishodi učenja na razini kolegija1. Koristiti tehnike čitanja stručne literature na engleskom jeziku.
2. Prepoznati uvriježene načine strukturiranja stručnog teksta, od organizacije paragrafa do organizacije cjeline teksta.
3. Prepoznati i koristiti tipove rečenica uobičajenih u akademskom diskursu.
4. Održati izlaganje na stručnu temu.
5. Argumentirano raspravljati o stručnim temama na engleskom jeziku. Održati izlaganje na stručnu temu.
Opis sadržaja kolegija1. Uvodno predavanje. Upoznavanje sa ciljevima i sadržajem kolegija te načinom rada. (General English vs. English for Specific Purposes.) Tekst kao značenjska cjelina. Stručni tekst kao sredstvo komunikacije stručne informacije. Suradnja jezičnih i stručnih znanja u proizvodnji značenja. Osobine akademskog stila, akademskog vokabulara i gramatike.
2. Kako pripremiti usmeno izlaganje na stručne teme. Odabir teme (predznanje, interes, publika). Pretraživanje stručne literature (min. pet izvora) kao način usvajanja jezičnih i stručnih znanja, izraza i sadržaja. Razvrstavanje informacija na essential i supporting. Organizacija informacija (npr. kronološki) u suvislu cjelinu. Isticanje ključnih riječi. Razlike između pisanog i govorenog teksta (strateško ponavljanje ključnih ideja, preglednost strukture.) Navođenje stručne literature.
3. Topic-main idea. Organizacija informacija u stručnom tekstu. Organizacija na razini cjeline teksta u međusobno povezane paragrafe organizirane oko TOPICS. Organizacija na razini paragrafa: najava osnovne ideje paragrafa u topic sentence. Strukturiranje paragrafa: razrada ideje izražene u topic sentence. Ključne riječi. Rad na konkretnim tekstovima, prepoznavanje teme paragrafa i pronalaženje rečenica koje najbolje sažimaju osnovnu misao paragrafa..
4. Reference. Uočavanje svojstva pokaznih i osobnih zamjenica (ali i drugih vrsta riječi) da upućuju na dio teksta (riječ, frazu, ideju ) i tako uspostavljaju značenjske veze među elementima teksta. Anaphoric i cataphoric reference. Pronalaženje primjera u stručnim tekstovima. Ellipsis. Ekonomija rečenice, zalihost kao prepreka razumijevanju. Rad na tekstu, iščitavanje značenja koja nisu izrijekom iskazana.).
5. Connectors. Riječi koje najavljuju prirodu odnosa među idejama (iskazanim kao clauses, sentences, paragraphs). Upoznavanje s connectors koji upućuju na odnose: cause and consequence, addition, contrast, changing viewpoint, exemplification, sequence of events, itd. Rad na tekstu: prepoznavanje odnosa među idejama u konkretnom stručnom tekstu, uočavanje connectors koji uspostavljaju taj odnos.
6. Coherence: logično nizanje rečenica (i drugih značenjskih cjelina) u tekstu. Veza rečenice s rečenicom koja joj prethodi i s onom koja za njom slijedi. Rad na tekstu: prepoznavanje strategija uspostavljanja rečeničnih veza (cohesive devices, rethorical organisation). Unity.
7. Word recognition in comprehensive reading. Razumijevanje značenja riječi na temelju konteksta (rečenice, teksta, jezika, kuture). Veze engleskog jezika s drugim jezicima, utjecaj grčkog, latinskog i francuskog na engleski jezik, utjecaj klasičnih jezika na druge europske jezike, uključujući hrvatski. Internacionalizmi. Oslanjanje na razna znanja (znanje jezika, struke, ali i životno iskustvo) pri otkrivanju značenja riječi. Razumijevanje i usvajanje značenja riječi iz konteksta vs. služenje rječnikom. Vrste rječnika..
8. Word recognition, konotativna i denotativna značenja riječi. Pozitivne i negativne konotacije. Rad na tekstu. Inference. "Čitanje među recima", razumijevanje informacije koja nije izrijekom izrečena, već je implicirana. Važnost implikacija za ukupno značenje teksta. Figures of speech. Rad na tekstu
9. Previewing. Informiranje o tekstu i prije samog čitanja; titles, introduction, copyright, footnotes, illustrations, tables, graphs, organisation of paragraphs, the table of contents, chapter headings, section headings, publisher. Usmeno izlaganje ( uz guidelines i key words) na stručnu temu. Analiza izlaganja (preglednost strukture, informativnost ) Rawsprava o temi.
10. Tipovi rečenica uobičajenih u akademskom diskursu: definition, classification, explanation, exemplification, description. Organizacija informacija na razini rečenice. Prepoznavanje tipova rečenica u stručnom tekstu. Usmeno izlaganje ( uz guidelines i key words) na stručnu temu. Analiza izlaganja (preglednost strukture, informativnost itd.) Rasprava o temi..
11. Levels of generality. Organizacija informacija prema levels of generality: general statements supported by specific statements. Rad na tekstu. Usmeno izlaganje ( uz guidelines i key words) na stručnu temu. Analiza izlaganja (preglednost strukture, informativnost itd.) Rasprava o temi.
12. Facts & opinions, razlikovanje iskazivanja činjenica od izražavanja mišljenja. Rad na tekstu. Usmeno izlaganje ( uz guidelines i key words) na stručnu temu. Analiza izlaganja (preglednost strukture, informativnost itd.) Rasprava o temi.
13. Predictability vs. informativity. Distribucija informacija u tekstu. Poznata/stara informacija kao podloga uvođenju nove informacije. Predviđanje smjera razvoja teksta. Neočekivano vs. očekivano. Rad na tekstu. Usmeno izlaganje ( uz guidelines i key words) na stručnu temu. Analiza izlaganja (preglednost strukture, informativnost itd.) Rasprava o temi.
14. Expository vs. argumentative texts. Tekstovi koji predstavljaju prihvaćena, znanja (org. u definicije, klasifikacije, objašnjenja, opise itd.) i tekstovi koji zastupaju određeno mišljenje, te donose argumente kojim ga potkrepljuju. Primjeri za obje vrste teksta. Usmeno izlaganje ( uz guidelines i key words) na stručnu temu. Analiza izlaganja (preglednost strukture, informativnost itd.) Rasprava o temi.
15. Pisanje kolokvija